Održan prvi “Woman in Leadership Summit SEE 2019”
Pozitivna priča iz Sarajeva koja je snažno povezala region

05.04.2019. godine, u Sarajevu, u hotelu Holiday, održan je prvi samit pod naslovom “WOMEN IN LEADERSHIP SUMMIT SEE 2019” / “SAMIT ŽENSKOG LIDERSKOG PODUZETNIŠTVA ZA JUGOISTOČNU EVROPU 2019”. Samit je organizirala Regionalna asocijacija poduzetnica “Poslovna žena“ u saradnji sa Vanjskotrgovinskom / Spoljnotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, uz podršku Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva i Turističke zajednice Kantona Sarajeva, kao i brojnih sponzora, prijatelja projekta i medijskih partnera.

Samit je započeo velikim iznenađenjem za učesnike, kojih je bilo oko 300, perfomansom „Heroine naše prošlosti“, o ženama koje su obilježile određene epohe Bosne i Hercegovine, autora i redatelja Damira Kusture, a u produkciji Westminster fondacije za demokratiju u BiH.
Heroine naše prošlosti su žene koje su svojim djelovanjem mijenjale kako bosanskohercegovačku stvarnost, tako i ustaljene predodžbe o ulozi žene u društvu. Ispred svog vremena, heroine su svojim djelovanjem utrle put emancipiranoj ženi današnjice. U ovim monološkim portretima imamo priliku čuti njihove fascinantne životne priče, biografije koje ujedinjuje volja da se prevladaju životne poteškoće i ograničenja koja nameće patrijarhalno društvo.” riječi su Damira Kusture
Prisutni su pokazali ogromne emocije tokom ovog performansa tokom kojeg su im se predstavile:
Ševala Zildžić Iblizović, prva doktorka muslimanka, glumica Suada Ahmetašević;
Vera Šnajder, matematičarka, prva dekanesa u Jugoslaviji, glumica Senka Oruč;
Vahida Maglajlić, članica KPJ, glumica Lejla Džanović;
Rifka Levi, primabalerina, glumica Amila Terzimehić;
Staka Skenderova, pisac Ljetopisa Bosne, Prva sarajevska osnovna škola, glumica Amina Begović.

Predsjednica Regionalne asocijacije poduzetnica Poslovna zena_Dzenita Zirdum

Dženita Zirdum – Predsjednica Regionalne asocijacije poduzetnica Poslovna žena

Samit je otvorila predsjednica Regionalne asocijacije poduzetnica Poslovna žena Dženita Zirdum, riječima: „Samit smo otvorili velikim ženama iz prošlosti BiH. Danas ćemo se osvrnuti i na sadašnjost, ali posebno ćemo tragati za rješenjima koja nas vode ka ravnopravnijem položaju u budućnosti. Šta sve stigne žena to samo ona zna, mada često nije svjesna svoje snage, a mnogo je primjera koji govore o snazi žene.“
Naglasila je da je samit poklon za rođendan gradu Sarajevu. Posebno je istakla saradnju Regionalne asocijacije poduzetnica sa Evropskom poduzetničkom mrežom, te da je RAP konkretizirao svoje prijedloge u Deklaraciji 40 plus.

 

 

 

 

Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH

Skupu se obratio Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, koji je govorio o moći žene, snazi i doprinosu društvu. Ali uprkos tome, žene se i dalje bore za svoja prava.
Žene su bolji život društva BiH i muškarci im trebaju dati podršku. Vanjskotrgovinska komora je pomogla i uvijek će pomagati asocijacijama ženskog poduzetništva.

Prvi panel: “Izazovi ženskog liderstva u biznisu”

U panelu su učestvovale:

Snježana Koepruner, direktorica kompanije GS Tvornica mašina Travnik,BiH;

Ivan Gadže, predsjednik uprave tvrtke Tokić, Hrvatska,

Izudin Ahmetlić, vlasnik i direktor kompanije HIFA OIL, BiH,

Nina Redžepagić,vlasnica kompanije OR Podgorica, CG

Sevgi Saygin, poduzetnica iz Burse, Turska

sa moderatoricom Amrom Hašimbegović

Panel  je započeo sa  kratkom prezentacijom i analizom zvanične statistike o zastupljenosti žena na pozicijama odlučivanjau biznisu i lidershipu generalno u svijetu.

Panel je bio orijentiran na gorućeteme vezane za izazove kojima se žene poduzetnicesuočavaju tokom izgradnje svoje karijere u poslovnom svijetu, te na koji način se mogu prevazići ili bar ublažiti.

Snježana Kopruner je naglasila da su sve žene sa ovih prostora, ne samo intelektualke, bile izuzetno posebne u ovom dijelu Evrope. Potrebna je emotivna inteligencija koju žene posjeduju i koju mogu iskoristiti u svojim kompanijama.

Koepruner je poduzetnike pozvala da brinu o mladim ljudima, posebno ženama, te da se ne smije desiti diskriminacija zbog potrebe žene za trudničkim bolovanjem. Žene su savjesnije u edukacijama i brže primjenjuju znanje, za razliku od muškaraca, koji su tromiji, ali su bojažljivije kada je u pitanju prihvatanje šefovskih pozicija. Koepruner je objasnila da je njena kompanija u toku otvaranja vrtića Montesori u okviru firme, koji će pomoći majkama zaposlenicama, ali i biti primjer društveno odgovornog poslovanja.

Izudin Ahmetlić je istakao kako u velikim porodicama, iz kakve i sam dolazi, nesvjesno savladate menadžerske vještine, kojih niste ni svjesni. Naglašava da tek u teškoćama shvatate šta možete i dajete svoj maksimum. „Privreda bez žena ne može da funkcioniše“.

Priznaje da u njegovim kompanijama žene vode finansije. Žene su pokazale da su u nekim poslovima daleko kvalitetnije, dok muškarci sebi pripisuju rezultate.

Ahmetlić je još naglasio da žene moraju biti istrajnije u dijelu vrednovanja onoga što rade.

„Evropa lagano umire biološki, postaje gladnija za muškom radnom snagom, pa žene dolaze u priliku da rade ono što nisu radile. Žene ozbiljno ulaze u svijet biznisa. Dolaze bolja vremena, izlazeći iz perioda socijalizma. Menadžeri koji vode kompanije uglavnom usmjeravaju djecu u svom pravcu. Imat ćemo puno djece menadžera.Vjerskezajednicemogu da dajuozbiljandoprinosnaafirmaciji, kaoimediji. Pozivam žene da odlučnije koračaju u budućnost uvažavajući prednosti! Pozivam muškarce da cijene kvalitete žena!. Uspjeh kompanija leži na lojalnosti žena u njoj.“

Ivan Gadže se uključio u Samit putem Skypa.

Glavni motiv angažovanosti na samitu je da dolazi iz branše, koja je uglavnom muška. Na rukovodećim pozicijama u industriji je samo jedna žena. Tvrtka Toyota je tek prošle godine promovirala prvu ženu na rukovodećoj poziciji.Gadže je naveo da je Toyota apostrofirala da u svojoj politici uključi žene u poslovanje, razvija svijest o promociji žena, ali i kako uskladiti potrebe majčinstva, supruge i karijere. U smislu  uključivanja žena na rukovodeće pozicije, firma Tokić ima 30 % zastupljenosti žena. Diskriminacija je u današnjem vremenu i apsurdna i iracionalna. „Žena je postala i izuzetno važna kao potrošač, gdje ima veću ulogu od muškaraca.“

Nina Redžepagićje naglasila da je u Crnoj Gori još uvijek dominantna uloga muškaraca,što se mijenja vremenom. U toku je implementacija strategija unapređenja ženskog poduzetništva od strane Vlade. Potrebno je pojačati samopouzdanje žena, koja se može povući pri prvom neuspjehu, te osmisliti psihološka savjetovališta.Redžepagić je naglasila da biti žena u biznisu ne znači odreći se ženskih osobina.

Sevgi Saygin, Članica Privredne komore Burse i predsjednica Odbora ženskog industrijskog poduzetništva je naglasila da je sam položaj žene težak u čitavom svijetu, ne samo u Turskoj. Naglasila je da je jako važno imati podršku porodice i prijatelja.

Drugi panel: “Liderice u javnom sektoru”

U drugom panelu su učestvovale:

Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH;

Sezin Sinanoglu, rezidentna koordinatorica UN , Turska;

Nada Budiša, sekretarka saveta za žensko preduzetništvo Privredne komore Banjaluka, BiH;

Verica Hadži Vasileva Markovska, Menadžer partner u AAG, Analysis and Advisory Group, Makedonija

uz moderatoricu Sanju Popović Pantić iz Srbije.

Semiha Borovac,kao jedna od dvije ministrice u Vijeću ministara g-đa Borovac je odgovorila na pitanje koliko su joj žene pomogle i dale podršku u radu i na pozicijama na kojima se nalazi, da je potrebna stalna upornost i rad, te da se uvijek oslanjala na žene koje su je ohrabrivale i podržavale. Podrška žena, međutim nije dovoljna, jer nakon izbornih rezultata je jasno da ni žene ne daju dovoljnu podršku drugim ženama, zbog nepovjerenja i predrasuda da muškarci mogu dati više. Podrška mora biti obostrana, jer svaka uspješna žena mora imati podršku muškarca.

Borovac je naglasila da još uvijek ne koristimo benefite Zakona o ravnopravnosti spolova, jer nemamo dovoljno žena na mjestima odlučivanja. Kvote moraju biti zastupljene, jer i pored kvota žene ne ostaju na mjestima na kojima su pozicionirane. Razvijati svijest da trebamo pomagati ženama u izbornom procesu, ali i kada je na vlasti.

„Primjena Zakona o ravnopravnosti spolova mora ući u sve politike, zakone, strategije i budžete.“

Sezin Sinanoglu je govorila u vezi sa mjerama rodnog budžetiranja, da je UN posvećena i fokusirana na pitanja rodne ravnopravnosti. Uloga UN je da podrži državne institucije, posebno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, ali i u poslovima rada sa institucijama svih nivoa vlasti kako bi se implementirala ova legislativa, da promovira gender politike i u ostalim ministarstvima, podržava istraživanja. Istakla je ulogu umrežavanja u smislu stvaranja lobija i pokretanja energije ka promjenama, te korištenje svih alata gender mainstreaming-a. Prvo žene morate pustiti da uđu na vrata, pa koristeći i mehanizam kvota.

Verica Hadži Vasileva Markovska je naglasila da je općenito zanemareno gender mainstreaming u našim politikama. U Sjevernoj Makedoniji se promijenio, porastao broj žena na vladajućim pozicijama. Promijenilo se iz razloga podizanja i naglašavanja važnosti teme u javnosti. Pitanje  gender mainstreaminga je i pitanje korištenja resursa i stimulacije rasta, potreba za bolje korištenje resursa i boljeg uspjeha.

Nada Budiša je objasnila da je njen moto, te da se rukovodi idejom da „Ništa ne može nastati bez pojedinca, te opstati bez sistema“.  Najvažnija je posvećenost i ljubav prema poslu. Žene su stalno izložene pitanjima na intervjuima u vezi sa brojem djece i namjerom za rađanje, što je vrlo uvredljivo i diskriminirajuće.

Žene u Bosni i Hercegovini za iste poslove imaju manju plaću, nemaju vremena za sticanje vještina i  edukacije nakon završene škole.Potrebno je omogućiti više vremena za za sticanje vještina i  edukacije nakon završene škole.Doći će do privrednog rasta nakon uključivanja žena na odlučujuća mjesta.

Treći panel: “Budućnost obrazovanja“

Na trećem panelu “Budućnost obrazovanja“su učestvovali:

Doc dr Zilka Spahić Šiljak, direktorica TPO Fondacija BiH,
Doc dr Jasmin Hošo, suosnivač i direktor Tondach Wieneberger BiH
Nihad Softić, osnivač i predsjednik uprave School&School BiH,
Prof dr Meliha Bašić, prodekanesa za finansije –Ekonomski fakultet BiH,
sa moderatoricom Ivanom Radić iz Hrvatske.

Prof dr Meliha Bašić je naglasila da nedostaje sistem u okviru obrazovanja.
Agencija za visoko obrazovanje bi trebala imati obavezu da svaki akt sprovede kroz Zakon o ravnopravnosti spolova. Novaca ima, ali nije ravnopravno raspoređen.

Nihad Softić je govorio o važnosti vještina koje steknete kroz školovanje. Tražiti talenat u svakom djetetu. Razvijati škole sa fokusom na ambijent i kreativno okruženje, jer je svako dijete talenat. Važno je posmatrati djecu i otkrivati talente u njima, te ih dalje razvijati. Stereotipi određuju i sklonosti ka zanimanjima u zavisnosti od spola. Duboko u sebi i vjera u sebe su ključ uspjeha. „Žena treba krenuti od sebe i vjerovati sebi.

Dr Jasmin Hošo je govorio da se nove generacije trebaju pripremiti za 21. vijek, a to je pogled kroz informacije, umrežavanje, IT alate. Korporativno upravljanje je definisalo udio žena. Povjerenje je temeljan stav kvalitetnog lidershipa. Mora biti jača interakcija između muškog i ženskog svijeta, te veća povezanost sa regionom, jačanje umrežavanja organizacija i institucija na regionalnom nivou. Nemamo istraživačke centre, te centre izvrsnosti, za koje je uslov povezivanje.

Dr Zilka Spahić Šiljak je istakla da na američkim kampusima statistika pokazuje da je procenat silovanja u porastu, takođe da često odbijaju profesuru ženama na prestižnim univerzitetima. U američkom društvu je mržnja prema ženama prisutna kroz udruživanje u raznim bratstvima. Institucionalizirani patrijarhat je prepreka razvoju društva jednakih šansi. Problem su individualni napadi, prepreke, seksistički ispadi, žene prećutno prihvataju mizoginiju, umjesto da javno istupaju, tamo gdje je sistem zakazao. Benevalentni seksizam, te podilaženje patrijarhatu je nešto na šta se prećutno pristaje.

Zaključci“Women in Leadership Summit SEE 2019”:

  • Želite li razvijeno društvo, podstičite žene na obrazovanje
  • Razviti svijest da trebamo podržati žene u izbornom procesu i kada je na vlasti
  • Sasvim sigurno će doći do privrednog rasta nakon uključivanja žena na odlučujuća mjesta! Podstaći žene da odlučnije preuzimaju upravljačke pozicije i odlučuju se na poduzetništvo
  • Kreiranje ravnoteže među polovima u svim sferama društva, uz poseban akcenat na umrežavanju organizacija i institucija na regionalnom nivou.

 

Iz Regionalne asocijacije poduzetnica Poslovna žena zaključuju:

Vjerovatno još uvijek nismo svjesni da smo svi zajedno pokrenuli jednu lavinu društvenih promjena, da smo glasno progovorili o aktuelnim problemima, ali i smjernicama kako unaprijediti postojeće stanje u društvu, obrazovanju i poslovnim okruženjima.

U obavezi nam ostaje da istrajemo i da već najavimo:

“Women In Leadership Summit SEE 2020″!”

Organizacioni odbor Regionalne asocijacije poduzetnica "Poslovna žena"

Organizacioni odbor Regionalne asocijacije poduzetnica “Poslovna žena”